Liliuina o otaota i oa: E mafai foi ona faʻaaogaina le vavae ua olopalaina e fai ma faʻapalaga?

O se suʻesuʻega i le taulaga i tua o Goondiwindi i Kuiniselani i Ausetalia ua faʻaalia ai o otaota o ie vavae ua olopalaina i fanua vavae e aogā i le eleele e aunoa ma se aʻafiaga leaga. Ma e mafai ona ofoina atu ai ni tupe mama i le soifua maloloina o le eleele, ma o se fofo e mafai ona faʻaleleia atili ai le tulaga tele o otaota o ie i le lalolagi atoa.

O se faʻataʻitaʻiga e 12 masina i se galuega faʻatoʻaga vavae, i lalo o le vaʻavaʻaiga a tagata tomai faapitoa i le tamaoaiga faataamilosaga o Coreo, o se galulue faʻatasi i le va o le Malo o Kuiniselani, Goondiwindi Cotton, Sheridan, Cotton Australia, Worn Up, ma le Cotton Research and Development Corporation ma le lagolago a le saienitisi o le eleele o Dr Oliver Knox o le UNE.

1


E tusa ma le 2 tone o ie vavae ua uma le ola mai Sheridan ma ofuvae a le State Emergency Service na taulimaina i Worn Up i Sini, la'uina atu i le faatoaga 'Alcheringa', ma faasalalau atu i luga o se fanua vavae e le faifaatoaga i le lotoifale, o Sam Coulton.

O taunuuga o suʻega ua lagolagoina ai e mafai ona faʻaaogaina ia otaota mo fanua vavae na seleseleina mai ai, nai lo le lafoaʻi i fanua lafoaʻi, peitaʻi o le a toe faia e paʻaga o le poloketi a latou galuega i le vaitau o le vavae 2022-23 e faʻamaonia ai nei uluaʻi sailiga.

Fai mai Dr. Oliver Knox, o le UNE (lagolagoina e le Cotton Research and Development Corporation) ma se saienitisi o le eleele e lagolagoina le alamanuia o le cotton, “O le mea aupito itiiti lava na faaalia ai e le faamasinoga e leai se afaina na faia i le soifua maloloina o le eleele, faatasi ai ma le faateleina teisi o gaioiga a siama ma le itiiti ifo i le 2,070 kg o le carbon dioxide equivalent (CO2e) na faaitiitia e ala i le faaleagaina o nei lavalava i le eleele nai lo le lafoaia o fanua.”

“O le suʻega na faʻaliliuina ai le tusa ma le lua tone o otaota ie mai le fanua lafoaʻi e aunoa ma se aʻafiaga leaga i le totoina o le vavae, le toe tupu aʻe, le tuputupu aʻe, poʻo le seleselega. Na tumau pea le maualuga o le kaponi i le eleele, ma na tali lelei mai iniseti i le eleele i le ie vavae na faʻaopoopoina. E foliga mai foʻi e leai se aʻafiaga leaga mai vali ma faʻauma e ui lava e manaʻomia nisi suʻega i le tele o vailaʻau e mautinoa ai lena mea,” o le faʻaopoopoga lea a Knox.

E tusa ai ma le saunoaga a Sam Coulton, sa faigofie lava i se faifaatoaga i le lotoifale ona 'folo' le ie vavae ua saeia, ma ua mautinoa ai ia te ia o lenei metotia o le fa'apalapala e iai sona aoga mo se taimi umi.

Fai mai Sam Coulton, “Na matou faʻasalalauina otaota o ie vavae i ni nai masina aʻo leʻi totoina le vavae ia Iuni 2021 ma e oʻo atu ia Ianuari ma le ogatotonu o le vaitau ua toetoe lava a leai uma otaota o le vavae, e tusa lava pe 50 tone i le eka.”

“Ou te lē faʻamoemoe e vaʻai i ni faʻaleleia atili i le soifua maloloina o le eleele poʻo le fua o le seleselega mo le itiiti ifo i le lima tausaga auā e manaʻomia le taimi e faʻaputu ai faʻamanuiaga, ae sa ou matuā faʻamalosiauina lava ona e leai se aʻafiaga leaga i o matou eleele. I aso ua tuanaʻi sa matou faʻasalalauina otaota o le cotton gin i isi vaega o le faʻatoʻaga ma ua vaʻaia ni faʻaleleia atili tetele i le gafatia e taofi ai le susu i nei fanua o lea e tatau ai ona faʻamoemoeina le mea lava e tasi e faʻaaoga ai otaota o le cotton ua olopalaina,” o le faʻaopoopoga lea a Coulton.

O le a faʻaleleia atili nei e le 'au a Ausetalia a latou galuega e iloa ai auala sili e galulue faʻatasi ai. Ma o le Cotton Research and Development Corporation ua tuuto atu e faʻatupeina se galuega faatino suʻesuʻega faʻapalapala ie vavae e tolu tausaga e le Iunivesite o Newcastle lea o le a suʻesuʻeina ai foʻi le iʻuga o vali ma faʻauma ma suʻesuʻe auala e faʻapipiʻi ai ie vavae ina ia mafai ona salalau atu i fanua e faʻaaoga ai masini faʻatoʻaga o loʻo iai nei.

 


Taimi na lafoina ai: Iulai-27-2022